Implementacija pregleda terapije u zdravstvenoj ustanovi "Ljekarna Rijeka"

Cilj istraživanja Cilj rada bio je razviti i uvesti pregled terapije u zdravstvenu ustanovu “Ljekarna Rijeka”, koristeći standardizirane alate koji će omogućiti sustavno bilježenje i analizu terapijskih problema. Sekundarni cilj ovog specijalističkog rada bio je kvantitativno i kvalitativno opisati utvrđene terapijske probleme i ljekarničke intervencije provedene tijekom pružanja usluge pregleda terapije. Materijal/Ispitanici i metode U svrhu opisa alata za provođenje pregleda terapije pretražena je i kritički procijenjena literatura u bibliografskim bazama prema temi istraživanja, predmetu istraživanja, autorima i časopisu te su korištene kliničke smjernice, pregledni članci, meta-analize, originalni znanstveni radovi i stručni radovi relevantni za problematiku ovoga specijalističkog rada. Nadalje, proveden je pilot-projekt pregleda terapije u kojem su sudjelovali magistri farmacije zaposleni u ZU “Ljekarna Rijeka”. Ispitanici su bili pacijenti ZU “Ljekarna Rijeka” koji su nakon dobivanja informacija o usluzi pregleda terapije, svojevoljno odlučili sudjelovati u istraživanju. Korišten je pregled terapije srednje složenosti; tip 2A prema PCNE (engl. Pharmaceutical Care Network Europe) klasifikaciji. Od svakog ispitanika uključenog u istraživanje prikupljena je detaljna medikacijska povijest na temelju koje se procijenila terapija, identificirali su se terapijski problemi klasificirani prema PCNE DRP v 6.2 te se po potrebi interveniralo. Intervencije su obuhvaćale savjetovanje i edukaciju pacijenata o njihovoj terapiji, preporuke vezane uz bezreceptne lijekove ili konzultaciju s liječnikom-propisivačem terapije. Interakcije lijekova su određene prema Lexicomp bazi podataka. Rezultati Istraživanje je provedeno na 98 ispitanika (45,92% žena i 54,08% muškaraca). Magistri farmacije prepoznali su najveći broj terapijskih problema koji su bili povezani s neželjenim učinkom lijeka (44%), zatim 13% slučajeva nepotrebne terapije te 11% slučajeva neoptimalnog učinka lijeka. Ostali prepoznati terapijski problemi odnosili su se na neliječenu indikaciju (7%), pogrešan učinak lijeka (4%), terapiju bez učinka (8%) te 5% nepotrebno visokih troškova terapije. U 6% slučajeva pacijent nije bio zadovoljan terapijom. Od ispitanih 98 ispitanika, kod 69% pacijenata provjeravane su nuspojave, te je pronađeno i prijavljeno 28 nuspojava. Kod 56 (57%) ispitanika provjeravana je adherencija, od kojih je 18 njih bilo neadherentno. Od ukupno 24 zamijećene interakcije lijekova, 2 interakcije bile su stupnja X, 10 interakcija stupnja D zabilježeno te 12 interakcija stupnja C. Ljekarničke intervencije su najčešće obuhvaćale savjetovanje pacijenata (45,92%). U 29,59 % slučajeva izmjena terapije koja je bila predložena liječniku bila je i prihvaćena od strane liječnika. Ostale intervencije odnosile su se na prijavu već spomenutih nuspojava ili je pacijent bio upućen liječniku. Zaključak Uvođenje dodatne ljekarničke usluge kao što je pregled terapije zahtijeva ulaganje dodatnog vremena i posvećenost samom pacijentu te suglasnost i zanimanje pacijenta za isto. Možemo zaključiti da se tijekom razdoblja provođenja ovog projekta pojačala aktivnost ljekarnika u prijavi nuspojava lijekova, savjetovanju pacijenata i konzultaciji s liječnikom te da su nove vještine i alati vrijedan pomoćnik i usmjeravatelj magistara farmacije u skrbi za pacijente.Objectives The aim of this work was to develop and introduce a medication review at the Community Pharmacy Rijeka, using standardized tools that will allow systematic recording and analysis of therapeutic problems. The secondary goal of this work is to quantitatively and qualitatively describe the identified therapeutic problems and pharmacists’ interventions performed during the provision of medication review Material / Patients and Methods For the purpose of developing a tool for conducting the medication review, literature was searched in the bibliographic databases according to the research topic, authors and journal and subsequently critically evaluated. Furthermore, a pilot study project was carried out with participation of pharmacists employed at Community Pharmacy Rijeka. Considering information sources available, intermediate type medication review was applied (PCNE TYPE 2). Medication history was collected from the patients, followed by the therapeutic problems identification as well as appropriate pharmacists’ intervention, if needed. Interventions included patient consultation and education on the therapy, recommendation of non-prescription drugs, or consultation with a doctor-prescribing therapist. Drug interactions were determined according to the Lexicomp database. Results The study included 98 subjects (45.92% women and 54.08% men). Pharmacists have recognized the greatest number of therapeutic problems caused by adverse drug effect (44%), then 13% by the unnecessary drug treatment and 11% by the non-optimal drug effect. Other recognized therapeutic problems were due to the untreated indication (7%), wrong effect of drug treatment (4%), non-effect of drug treatment/therapy failure (8%) and 5% of drug treatment being more expensive than necessary. In 6% of cases the patient was dissatisfied with the therapy despite optimal clinical and economical treatment outcomes. Out of the 98 subjects surveyed, 69% of patients had side effects checked and 28 side effects were reported. In 56 (57%) subjects, adherence was checked, of which 18 were non-adherent. Of the 24 observed drug-drug interactions, 2 interactions were the degree of X, 10 degree D interaction and 12 interactions of degree C. Pharmacotherapeutic interventions most frequently included patient counseling (45.92%). In 29.59% of cases, the change of therapy proposed to the doctor was accepted by the physician. Other interventions were reporting of the above-mentioned side effects or patient referral to a physician. Conclusion The introduction of additional pharmacy services such as medication review requires an additional time investment and dedication to the patient himself, as well as the consent and interest of the patient for the same. We can conclude that during the implementation period of this project, the pharmacist's activity has been intensified in the reporting of adverse drug reactions, patient counseling and consultation with the physician, and that new skills and tools are a valuable assistant in patient care